23

srijeda

siječanj

2013

Vanjska građa pčele

Anatomska građa pčele se može podijeliti na vanjski i unutarnji dio.

VANJSKI DIO:
a) Kožni skelet
b) Ekstremiteti (noge i krila)

UNUTARNJI DIO:
a) Probavni sustav
b) Dišni sustav
c) Krvožilni sustav
d) Osjetilni sustav
e) Živčani sustav
f) Spolni sustav
g) Žljezdani sustav

Vanjska građa

KOŽNI SKELET

Kožni skelet ima pokrovnu i zaštitnu funkciju. Štiti pčele od vanjskih negativnih čimbenika poput: povreda uzrokovanih od strane neprijatelja - štiti unutarnje organe, zatim nepovoljnih vanjskih čimbenika kao što su nagle promjene temperature, kiša – vlaga, suša.

Kožni skelet se sastoji iz tri sloja:
1. Kutikule
2. Hipoderme
3. Bazalne membrane

Kutikula je vanjski dio ili egzoskelet koji pokriva cijelo tijelo pčele. U svojoj građi sadrži složeni polisaharid hitin koji je otporan na različite kemikalije, a topi se samo u mineralnim kiselinama. Uloga hitina je da kutikuli daje čvrstoću. U sive pčele hitin je crne boje.
Kutikula se sastoji od epikutikule, egzokutikule i endokutikule. Epikutikula je prvi sloj, odnosno vanjska koža koja je tanka i u svojoj građi nema hitin kao kutikula. Uloga joj je da štiti pčelu od nepovoljnih vanjskih faktora kao što su vlaga, temperatura i suša. Slijedeći sloj je egzokutikula koja se nalazi ispod epikutikule. Deblja je i tamne boje, te u svojoj građi sadrži hitin. U ovom sloju se stvaraju dlake i ljuske koje pokrivaju kutikulu, te pigmenti koji su zaslužni za karakterističnu crnu i žutu boju pčele. Endokutikula je najdeblji sloj koji se sastoji od lamela i hitinskih snopića. Ispod kutikule se nalazi hipodema. To je jednoslojni stanični epitel iz kojeg, iz jednih stanica nastaje kutikula, dok iz drugih se formiraju razne žlijezde poput otrovne, slinske i voštane žlijezde. Bazalna membrana je tanka opna koja prekriva organe koji su nastali iz hipoderme. Kožni skelet je pokriven sa tankim dlačicama koje služe za čišćenje tijela i skupljanje peludi.




Slika 1. Građa kožnog skeleta


EKSTREMITETI

Tijelo pčele kao i u ostalih člankonožaca je građeno od kolutića ili segmenata koji se međusobno razlikuju (heteromna kolutićavost). Osim toga, tijelo pčele je bilateralno simetrično (tijelo se može presjeći s jednom ravninom simetrije na dva zrcalno jednaka dijela).

Tijelo se kao i u ostalih kukaca sastoji iz 3 dijela:
1. Glave ili caput
2. Prsa ili thorax
3. Zatka ili abdomen

Na glavi se nalaze dva složena i tri jednostavna oka, a između složenih očiju i jedan par ticala. Na donjem dijelu glave se nalazi usni aparat koji se sastoji od prednjeg i stražnjeg dijela.
Prsa su građena od 3 kolutića. Prednjeg (prothorax), srednjeg (mesothorax) i stražnjeg (metathorax), a na njihovoj donjoj strani je usađen po jedan par nogu. Pa se tako na prvom segmentu nalazi prvi par nogu ili prednje noge. Na drugom kolutiću se nalazi drugi par nogu ili srednje noge, dok na trećem kolutiću se nalazi treći par nogu ili stražnje noge.
Zadak je građen od 9 kolutića, ali se u matice i radilice vidi samo 6 kolutića, a kod truta 7 kolutića. U zatku se nalazi veći dio probavnog sustava, te krvožilni i spolno – reproduktivni organi. Na kraju zatka je i žalac – koji potječe od leglice (ovipozitor) koja je karakteristična za ženke različitih vrsta kukaca, a služi za polaganje jajašaca. Znači, žalac ima radilica i matica, dok trut nema.


Slika 2. Vanjska građa pčele

Noga je građena od kuka (coxa) pomoću kojeg je noga pričvršćena za prsni kolutić. Na kuk se nastavlja bedreni valjak (trochanter), bedro (femur), goljenica (tibia) i stopalo (tarsus) koje se sastoji od pet članaka. Stopalo završava sa dva zavinuta čaporka ili kanđice (ungues). Ta dva čaporka omogućavaju pčeli hodanje po hrapavim površinama, a između njih se nalazi jastučić (arolium) s kojim se prijanjaju na glatku površinu.
Prednje noge osim što služe za hodanje, zaslužne su i za čišćenje ticala. To im omogućava polukružni izrez koji se nalazi na prvom članku prednje noge. Pčela čisti ticala jednostavnim provlačenjem ticala kroz polukružni izrez.


Slika 3. Građa prednje noge

Srednje noge služe za čišćenje krila, četkanje peludi na peludnoj košarici i skidaju vosak iz voštanih džepića.
Stražnje noge su razvijenije u odnosu na prednje i srednje noge. Bitne su za sakupljanje peludi. Na stražnjoj nozi, goljenica je s vanjske strane udubljena. Oko tog udubljenja se nalaze dlačice i taj dio se zove peludna košarica ili corbicula u koju pčela tovari pelud.
Na gornjem dijelu prvog članka stopala nalazi se mali produžetak ili ostruga pomoću kojeg se pelud utisne u peludnu košaricu.


Slika 4. Građa stražnje noge

Pčela ima 2 para krila koja su tanka (opnasta), prozirna i hitinizirana. Smještena su na drugom i trećem prsnom kolutiću. Razlikuju se prednja i stražnja krila. Prednja krila se nalaze na drugom segmentu, a stražnja krila na trećem prsnom segmentu. Prednja krila su veća i pokrivaju stražnja krila za vrijeme mirovanja. Tijekom leta, prednja i stražnja krila se povezuju na način da se zubići ili kukice koje se nalaze na prednjem rubu stražnjih krila, zakače za nabor koji se nalazi na stražnjem rubu prednjih krila. Osim toga, treba naglasiti da su krila prožeta žilama ili nervima. Kroz žile teče krv, prolaze živci i traheje, a raspored žila u krilima nazivamo nervatura.
Najveća krila imaju trutovi, zatim matica, a najmanja radilica . Pčela u jednoj sekundi izvrši oko 200 okretaja, a postiže brzinu od 20 do 40 km/h.

Oznake: anatomija pčela, vanjska građa, kožni skelet, ekstremiteti

<< Arhiva >>

Creative Commons License
Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Nekomercijalno-Bez prerada.