05

utorak

ožujak

2013

Kako pčele grade saće

Prije samog upoznavanja o tome kako pčele izgrađuju saće, potrebno je nešto reći o strukturi saća.

Saće

Pčelinje gnijezdo se sastoji od saća na kojem se nalaze pčele i njihovo leglo. Saće je zapravo skup šesterokutnih (heksagonih) stanica ili ćelija koje su pravilno poredane jedna do druge, tako da između njih nema praznog prostora. Takav način gradnje, odnosno oblik stanice omogućava pčelama maksimalno iskorištavanje prostora i skladištenje hrane (med i pelud). Kada bi naprimjer pčele gradile stanice u obliku kruga – bilo bi praznog prostora između takvih okruglih stanica i znatno bi manja bila iskoristivost prostora. Pčele medarice ovakvim načinom gradnje postižu najekonomičniji – štedljiv način gradnje, ali i stabilnost saća.
Pčele medarice grade tri vrste stanica: matičnu stanicu ili matičnjak, radiličku i trutovsku stanicu. Matičnjak je stanica u kojoj se razvija matica. Razlikuje se po veličini, položaju i obliku u odnosu na trutovsku i radiličku stanicu. Veličine je oko 2,5 cm, a po obliku podsjeća na žir. Što se tiče položaja, matičnjak je u okomitom i visećem položaju. Nakon što se matica izleže, pčele uništavaju matičnjak, a najčešće ga grade na radiličkom saću. U matičnjak pčele ne skladište med i pelud.


Slika 1. Matičnjak. Izvor: Apikultura

Radiličke stanice služe za razvoj radilica, te za skladištenje meda i peludi. Šesterokutnog su oblika i pčele ih poklapaju s ravnim voštanim poklopcima. Trutovske stanice su istog oblika kao i radiličke, nešto su veće, ali se trutovsko leglo tj. stanice poklapaju s izbočenim poklopcima u obliku polukugle. U ovim stanicama se razvijaju trutovi, skladišti med i vrlo rijetko pelud.


Slika 2. Trutovske stanice

Gradnja saća

Prilikom gradnje saća, pčele se uhvate za kraj (tavan) košnice i vješaju se jedna za drugom stvarajući „zavjese“. Pčela medarica zadnjom nogom prelazi preko zatka s trbušne strane, pri čemu zakvači voštani listić dlačicama četkice koja se nalazi na stražnjoj nozi i izvuče iz tobolca. Nakon toga stražnjim nogama voštani listić prebaci na prednje noge i zatim u čeljust u kojima se prerađuje vosak. Prerada voska u čeljusti se sastoji od mješanja voska sa slinom i gnječenja. Svaki put kada pčela zgnječi i obradi voštani listić u obliku grudice ga lijepi za saće koje se gradi. Pčela prerađuje jedan voštani listić oko dvije minute. Tijekom gradnje pčele medarice se izmjenjuju, pa tako jedna pčela donese grudicu voska, zalijepi ga, stisne i odmah nakon nje dolazi druga pčela i ponavlja postupak i tako redom.



Slika 3. Pčele grade saće

Pčele započinju gradnju saća tako da prvo zalijepe za tavan košnice red voštanih listića u okomitom položaju koje se još nazivaju i prihvatnim stanicama. Ove stanice su poluprizmatičnog oblika i na njih pčele dalje nadograđuju cijele stanice. Stanica se gradi tako da je jedan kut prizme okrenut prema gore, a drugi kut prema dolje, dok su paralelne stijenke u okomitom položaju. Time redovi stanica idu u vodoravnom ili horizontalnom slijedu. Dodavanjem satne osnove mijenja se način gradnje. Pčele tada grade na način da su paralelne stijenke u vodoravnom položaju, a slijed stanica se nastavlja u dijagonalnom položaju.

<< Arhiva >>

Creative Commons License
Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Nekomercijalno-Bez prerada.