08

petak

ožujak

2013

Pčelinji vosak

Pčelinji vosak pčelama medaricama služi kao materijal za izgradnju saća. Osim toga, pčele ga koriste i za poklapanje stanica za daljni razvoj ličinki tj. kukuljica i za poklapljanje stanica u kojima se skladište med i pelud. Pčelinji vosak pčele radilice proizvode pomoću voštanih žlijezda.
Kemijska struktura pčelinjeg voska sadrži više od 300 različitih supstanci, a najviše ima estera (monoestera, poliestera), alkohola i masnih kiselina.
Od ostalih kemijskih parametara treba izdvojiti kiselinski broj koji iznosi od 17 do 24, zatim saponifikacijski broj 87 – 104 i esterski 70 - 80.
Pčelinji vosak se topi na temperaturi od 61 – 66 C. Bez okusa je i specifičnog je mirisa. Nakon dužeg stajanja gubi miris. Nakon što pčela radilica izluči vosak – voštani listić, on je bijele boje, ali u kontaktu sa propolisom i peludi promijeni boju u svjetlo žutu do tamno žutu. Razlikuje se žuti i bijeli vosak.
Žuti vosak ili cera flava se dobiva topljenjem saća dok bijeli vosak (cera alba) se dobiva izbjeljivanjem žutog voska na suncu, te pomoću kalij permanganata i aktivnog ugljena. Razlika po kemijskim i fizikalnim parametrima između žutog i bijelog voska gotovo da i nema.


Žuti vosak

Gustoća (g/cm3) : 0,960
Temp. topljenja (C) : 61 – 66
Saponifikacijski broj : 87 – 102
Esterski broj : 70 – 80
Kiselinski broj : 17 - 22



Bijeli vosak

Gustoća (g/cm3) : 0,960
Temp. topljenja (C) : 61 – 66
Saponifikacijski broj : 87 – 104
Esterski broj : 70 - 80
Kiselinski broj : 17 – 24


Saponifikacijski broj je broj miligrama kalijevog hidroksida (KOH) koji je potreban za vezanje slobodne i kao ester ili anhidrid vezane kiseline u 1 g uzorka.
Esterski broj predstavlja broj miligrama KOH koji se troši za saponifikaciju
estera u jednom gramu uzorka.
Kiselinski broj je broj miligrama kalijevog hidroksida potreban za neutralizaciju jednog grama ispitanog uzorka, tj. slobodnih masnih kiselina prisutnih u jednom gramu uzorka.

Upotreba pčelinjeg voska


Pčelinji vosak se koristi u medicinske, kozmetičke, farmaceutske svrhe, ali i u tekstilnoj, kemijskoj i prehrambenoj industriji. U medicini se koristi kao dodatak raznim lijekovima, a u farmaceutskoj i kozmetičkoj industriji pčelinji vosak je sastavni dio velikog broja krema, balzama i drugih sličnih pripravaka.
U pčelarstvu se najviše koristi za izradu satnih osnova. Vosak se dobiva topljenjem starog saća i otklopljenih voštanih poklopaca prilikom vrcanja meda. Topljenjem starog voska održava se čistoća i higijena u košnici, a pčelar dobiva vosak koji koristi za prodaju, izradu ili zamjenu za satne osnove ili proizvodi svijeće, kozmetičke pripravke itd.


Slika 1. Svijeće od pčelinjeg voska

<< Arhiva >>

Creative Commons License
Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Nekomercijalno-Bez prerada.