16

subota

ožujak

2013

Pčelinji otrov

Kemijski sastav i djelovanje pojednih tvari pčelinjeg otrova

Pčelinji otrov je bezbojna tekućina gorkog okusa, čiji se pH-a kreće između 4,5 i 5,5.
Po svom kemijskom sastavu pčelinji otrov ili apitoksin složena je mješavina različitih supstanci. Najzastupljenije supstance u suhoj tvari apitoksina su bjelančevine – peptidi i proteini - enzimi i amini.
Od proteina najzastupljenija je fosfolipaza A - enzim kojeg u pčelinjem otrovu ima 10 -12 %. Ovaj enzim je najrazornija supstanca u pčelinjem otrovu, jer uzrokuje razgradnju (hidrolizu) fosfolipida koji izgrađuju stanične membrane.
Hijaluronidaza je također enzim, koji je zastupljen u količinama od 1 do 3 % u apitoksinu. Uzrokuje širenje ili dilataciju kapilara pri čemu dolazi do bržeg kolanja pčelinjeg otrova u organizmu.
Od peptida najzastupljeniji je melitin kojeg ima više od 50 % od ukupnih peptida u suhoj tvari. Melitin u većim količinama (dozama) uzrokuje upalne procese, smanjuje krvni tlak, zatim može uzrokovati grč ili spazam bronha. Od ostalih peptida treba istaknuti apamin kojeg u apitoksinu zajedno s prokaminom ima oko 4 %. Apamin je blagi nervni otrov koji djeluje protuupalno, jača imunološki sustav i potiče izlučivanje kortizola.
Što se tiče amina, najzastupljeniji su histamin, dopamin i noradrenalin.
Histamin je zastupljen između 0,5 i 2 %, to je alergen koji proširuje krvne žile.
Dopamin kojeg ima između 0,2 i 1 %, ubrzava rad srca i djeluje na ponašanje. Noradrenalin je biogeni amin koji ubrzava rad srca, uzrokuje proširenje zjenica, te utječe na pažnju i raspoloženje. U pčelinjem otrovu ga ima između 0,1 i 0,5 %.
Od ostalih spojeva prisutnih u apitoksinu treba izdvojiti minerale kojih ima oko 4 %, šećera oko 2 %, fosfolipida 5 % i feromona kojih ima do 8 %.
Uloga feromona je alarmiranje ili davanje znakova (uzbune) da je došlo do napada na članove zajednice.
Prilikom uboda tj. ubrizgavanja otrova u žrtvu, dolazi do širenja feromona iz otrova što privlači druge pčele da napadaju ili bodu na isto mjesto uboda.

Djelovanje pčelinjeg otrova na čovjeka

Negativni učinci

Pčelinji otrov za većinu ljudi ne predstavlja opasnost za zdravlje. Nakon uboda jedne ili više pčela kod osoba se javljaju lokalni simptomi poput: boli, crvenila, otekline i svrbeži kože. Bol uzrokuju melitin, histamin i drugi amini, dok hijaluronidaza pomaže širenju otrova te razgrađuje stanične membrane. Do trovanja može doći ako se dobije veliki broj uboda, smatra se da je LD 50 (letalna doza) za odraslog čovjeka između 500 i 1500 uboda.
Osim toga, treba naglasiti da je između 1 i 2 % ljudi hipersenzibilno na apitoksin. Kod takvih osoba i jedan ubod može uzrokovati alergijsku rekaciju koja dovodi do anafilaktičkog šoka.
Simptomi anafilaktičkog šoka se javljaju brzo nakon uboda pčele - najčešće unutar jednog sata, a to su: crvenilo, svrbež kože, urtikarija (osip), svrbež očiju, nosa i usta, otjecanje usana i jezika – otežano gutanje, mučnina, povraćanje, vrtoglavica, nemir, gubitak svijesti i koma.
Pri pojavi anafilaktičkog šoka, osobu obavezno treba odvesti u bolnicu, a svaki pčelar bi trebao posjedovati pribor za samopomoć kao što su ANA KIT ili EPI - PEN (injekcija koja sadrži adrenalin ili epinefrin koji se aplicira intramuskularno – u vanjsku stranu mišića bedra). Adrenalin djeluje izravno na krvožilni i dišni sustav na način da sužava krvne žile, opušta mišiće u plućima, smanjuje oticanje i potiče srčani ritam.
U slijedećem tutorijalu možete vidjeti kako se koristi EPIPEN.




Izvor: YouTube; EpiPen Canada

Postupak nakon uboda (preporuka): prvo što treba učiniti je odstraniti žalac pomoću nokta ili ako je pri ruci osobna iskaznica ili slični predmet zajedno s otrovnom vrećicom, jer ako žalac ostane u koži i dalje će se izlučivati otrov u organizam ubodene osobe. Nakon otklanjanja žalca, mjesto uboda treba oprati sapunom i vodom te staviti leda kako bi splasnula oteklina i smanjio se intezitet boli.

Pozitivni učinci

Poznato je da se pčelinji otrov koristio u svrhu liječenja još i prije nove ere. Antički liječnik Hipokrat ga je koristio u liječenju rana i ublažavanju bolova te poslije nove ere rimski liječnik i filozof Galen. Apitoksin se zadnjih par desetljeća od strane znanstvenika pomno istražuje u svrhu liječenja čitavog niza različitih vrsta bolesti.
Na temelju ekstrahiranih sastojaka iz apitoksina, danas se koristi za liječenje ili ublažavanje simptoma bolesti poput: bronhijalne astme, išijasa, neuritisa, artritisa, multiple skleroze, upale krvih žila, cerebralne paralize, parkinsove bolesti, visokog tlaka, slabe cirkulacije, demencije, mišićne distrofije i depresije.
Osim toga, znanstvenici su zamijetili da ljudi koje se bave pčelarstvom dulje žive te da oboljevaju u znatno manjim postotcima od tumora u odnosu na ljude koji nisu u kontaktu s pčelama – to se najviše pripisuje pčelinjem otrovu.
U slijedećem filmiću možete vidjeti liječenje s pčelinjim ubodom - otrovom.



Izvor: YouTube; National Geographic

<< Arhiva >>

Creative Commons License
Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Nekomercijalno-Bez prerada.